Liberalna partija u saradnji sa VVD holanskim liberalima odpočela je juče u Baru kampanju za lokalne izbore koji će se ovog proljeća održati u 13 crnogorskih opština.
Domaćin skupa, Opštinski odbor LPCG Bar sa predsjednicom Nedom Dabović ugostio je međunarodne predstavnike VVD liberalne stranke Wouter Schroera, Ferdi de Langea i Jelleke van Rantwijk. Učesnicima skupa se obratio i lider Liberalne partije Andrija Popović.
Popović i Dabović su u razgovorima sa holandskim liberalima o aktuelnoj političkoj situaciji u državi i problemima sa kojima se suočavaju crnogorske Opštine i građani. Oni su iskoristili priliku da razmjenom iskustava i primjera dobre prakse u Holandiji, đe su liberali vladajuća partija, doprinesu kreiranju kampanje LP za lokalne izbore 2013. koja će biti usmjerena na konkretno i realno rješavanje socijalnih, ekonomskih i infrastrukturnih problema građana svake lokalne uprave.
Oni su se složili da će doprinos LP demokratizaciji crnogorskog društva, naročito u procesu evroatlanskih integracija i reforme društveno-političkog sistema, biti vrlo značajan i da liberali moraju ostati emancipatorska i progresivna snaga društva.
Rukovodstvo LPCG i Mladih liberal dogovorilo je i dalju sradnju sa sestrinskom strankom liberal Holandije koji će snažno podržati sve aktivnosti LP u narednom period.
BUDVA – Crna Gora ima savremeni sistem zaštite kulturnih dobara, ima pravni okvir, institucije, kadrove i sredstva, ali ovom sistemu fali kontrola i odgovornost – rezime je izlaganja mr Predraga Malbaše na tribini o zaštiti kulturnog blaga Crne Gore, koja je danas (četvrtak) održana u Modernoj galeriji.
Baštinu treba vratiti u Crnu Goru: Sa jučerašnje u budvanskoj Modernoj galeriji
- Zakoni, programi zaštite i očuvanja kulturnih dobara, nadležno Ministarstvo kulture, državne i opštinske institucije, oko 500 ljudi zaposlenih u državnim i oko 200 u opštinskim ustanovama kulture, 12 do 15 miliona eura koliko se godišnje izdvaja za kulturu iz javnih finansija, jesu činjenice ali je drugo pitanje gdje odlazi taj novac? Šta od tog novca dobijaju građani, javnost i na kraju spomenici – kazao je Malbaša.
Neshvatljivo je, kako je istakao, da u takvim uslovima za više od dvije godine, na primjer, nije mogla da se sprovede inicijativa o uspostavljanju zaštite pljevaljske Diartrete, vrhunca antičkog dostignuća u izradi stakla, ili da se, po podnijetoj inicijativi, zaštiti crmnički oro, nacionalna igra, kao nematerijalno kulturno dobro.
Malbaša je instistirao na strožoj kontroli propisa naglašavajući da se niko u svijetu ne oslanja na savjest i svijest svojih građana, već prije svega na strah od sankcionisanja.
Mladi liberali Crne Gore u saradnji sa Liberalnom partijom Holandije - VVD, sjutra će u Baru započeti trodnevni seminar i trening za mlade LPCG. Na taj način, Mladi liberali i LPCG još jednom potvrđuju da su jedina politička organizacija u Crnoj Gori koja uživa povjerenje i podršku evropske liberalne familije i svh progresivnih I demokratskih snaga Evrope.
Seminar pod nazivom “Ovo je moja ideja – kreiranje liberalne kampanje” ima za cilj da crnogorskim mladim liberalima prenese iskustva vladajućih holandskih liberala u vođenju liberalnih politika i populisanju ideje liberalizma , naročito u predizbornim kampanjama na lokalnom nivou. Na taj način, mladi liberali građanima će ponuditi kvalitetna rješenja koja se tiču njihove lokalne zajednice i bitno uticati na pozitivna društvena kretanja u svim crnogorskim Opštinama.
Mladi liberali, isto tako, formiraće i svoje konkretne prijedloge bazirane na potrebama i problemima mladih ljudi na osnovu kojih će predsjeništvo Mladih LP usvojiti Akcioni plan djelovanja u narednom periodu i kreirati bazu liberalnih ideja i projekata od značaja za pospješivanje kvalitetnije implementacije evroatlanskih standard u našj državi kao i za dinamičniji razvoj prava mladih ljudi.
Andrija Popović, predsjednik i Satka Hajdarpašić potpredsjednica Liberalne partije Crne Gore susreli su se danas sa ministrom pravde i građanskih prava Ujedinjenog kraljevstva i Sjeverne Irske, potpredsjednikom Liberalnih demokrata Ujedinjenog Kraljevstva, gospodinom Sajmon Hjuzom. Na sastanku koji je upriličen u Britanskoj Ambasadi u Podgorici sagovornici su istakli da je učešće Liberalne partije u izvršnoj vlasti od velikog značaja za sveobuhvatnu sliku Crne Gore, države koja ubrzanim koracima ide putem evro-atlanskih integracija. Ministar Sajmon Hjuz je izrazio zadovoljstvo što Liberalna partija daje maksimalan doprinos za jačanje vladavine prava i ljudskih prava u Crnoj Gori, i što u skladu sa programima evropskih liberal demokrata daje snažnu podršku ideji članstva Crne Gore u NATO alijansi. Predsjednik Popović je još jednom ponovio da je garant sigurnosti za region članstvo u NATO savezu, te da je podrška Velike Britanije državama regiona na ovom putu od neprocjenjivog značaja. Potpredsjednica Hajdarpašić je dodala da je za stabilnost u region neophodno da sve proevro-atlanske strukture u Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Hercegovini pokrenu sve raspoložive mehanizme za ostvarivanje pretpostavki da bi u konačnom dobile poziv za člansvo u NATO na sljedećem samitu u Velsu. Potpredsjednik Liberalnih demokrata g. Hjuz je izrazio spremnost britanskih liberala da daju punu podršku Liberalnoj partiji Crne Gore u sprovođenju svojih liberalno-demokratskih programskih načela i u tom duhu najavio podršku Liberalnoj partiji na sljedećim parlamentarim izborima u Crnoj Gori. Na sastanku je zaključeno da participacija Liberala u Vladi doprinosi da Crna Gora dobije drugačiju sliku u značajnim evropskim centrima i da Evropska unija jeste ekonomska zajednica posvećena konstantnom progresu i dobrobiti svih svojih građana, ali samo ako se poštuju zajedničke vrijednosti slobode i različitosti svih pojedinaca, čemu potpunu garanciju daju Liberali demokrate.
Članstvo Crne Gore u NATO savezu pored teritorijalne stabilnosti i bezbijednosti otvara i brojne druge prednosti i mogućnosti za zemlje članice. Ulaskom u Sjevernoatlanski savez bezbijednost je samo jedna u nizu benificija koje jedna zemlja i, što je najvažnije, njeni građani dobijaju.
Dijapazon povoljnosti je širok, pomoć prilikom elementarnih nepogoda, humanitarna pomoć, naučna saradnja kroz NATO program. Naša država nema elementarne uslove da sve ovo obezbijedi sama, osim uz ogromna finansijska ulaganja koja su za zemlju kao sto je naša, apsurdna i neprihvatljiva. U pogledu ekonomskih prednosti, članstvo doprinosti stvaranju stabilnije politickog okruženja koje privlači više direktnih stranih,i što je važno, kvalitetnih investicija, sa posebnim akcentom na pozitivne efekte u ekonomskim odnosima sa drugim članicama Alijanse, odnosno, ekonomski najsuperiornijim državama. NATO dakle predstavlja i savez najbogatijih zemalja svijeta i da to omogućuje brojne prednosti svakoj zemlji članici i njenim stanovnicima, posebno malim držuštvima kao što je naše. Članstvo je važan signal za strane investitore, time se ujedno pokazuje da je ta sredina bezbjedno okruzenje, da je zemlja stabilna i da se u nju može ulagati.
Dugo očekivana izgradnja autoputa, prema najavama iz Vlade Crne Gore, se približava svom početku, a samim tim i rasprave u stručnoj i laičkoj javnosti se pojačavaju, kao i obično političari preuzimaju ulogu dežurnih sudija koji će odrediti da li je autoput isplativ ili nije. Činjenica je da je Crna Gora jedina država u Regionu bez i jednog izgrađenog kilometra modernog autoputa, što je svrstava u zemlje sa vrlo niskim nivoom elastičnosti logističkih karakteristika i značajno uvećava troškove transporta roba iz Crne Gore ka inostranstvu i obratno. Mjereno logističkim parametrima više košta kilometar transporta kroz Crnu Goru, postojećim brdskim regionalnim putevima, jer mi i nemamo prave magistralne saobraćajnice, nego deset do dvadeset kilometara autoputem. To najbolje znaju distributerske i trgovačke kompanije koje uvećavaju cijene proizvoda koje plasiraju u Crnoj Gori za mnogo viši iznos nego što je to mjereno po kilometru puta potrebno kako bi obezbijedili pozitivno poslovanje. A sve to zbog faktičkog stanja sa kojim se susrijeću da im za prelazak par stotina kilometara nekad treba i cijeli dan, što je posebno evidentno u zimskom periodu kada se prohodnost puteva nalazi na graničnom nivou bezbjednosti i operativnosti. Kada se tome dodaju i velika ljetnja zagušenja, praćena ogromnim količinama zagađenja koje generišu učesnici u saobraćaju, dobija se jedna slika sumorno oslikane naše saobraćajne infrastrukturne stvarnosti. Taj realizam nije ni u kom slučaju faktor koji podstiče strane turiste da dolaze u naše zimske i ljetnje centre, nego ih dodatno demotiviše, da nas izbjegavaju ili da ne prave ponovne posjete, najčešće poučeni iskustvom dugog putovanja i rizika bezbjednosti na putevima. Ako, pogledamo da su sa istočne i zapadne strane naši susjedi izgradili autoputeve do naših granica kojima, a to je posebno slučaj sa Hrvatskom, dolazi najveći broj turista koristeći upravo njihovo postojanje i udobnost koju pružaju. Crnogorski autoput neće donositi idealnu mogućnost da se od putarine isplaćuje i da se otplaćuje kreditni aranžman, ali će donijeti cijeli niz direktnih i idirektnih koristi, kako centralnom i naročito sjevernom regionu,ali i cjelokupnoj privredi, jer će nas svrstati u red zemalja koje imaju kvalitetne i sigurne saobraćajnice. Možemo se opredijeliti za model povećanja poreza na dobit sa postojećih devet posto na visinu koja je dovoljna da ne opterećuje privredu ali omogućava bolju i bržu otplatu kredita za izgradnju autoputa. Bezbroj je varijanti i sve one nude više ili manje snažne argumente u korist izgradnje autoputa, pa je samo potrebno stručno i hrabro ući u izbor one koja je najpogodnija za nas.
