Liberalna partija Crne Gore najoštrije osuđuje kamenovanje stranačkih prostorija Hrvatske građanske inicijative, koje se dogodilo sinoć u Tivtu. Posebno zabrinjava činjenica da je ovo drugi napad, na kancelariju HGI-a, u proteklih godinu dana i da se drugi napad dogodio neposredno pošto je u cijelom svijetu, pa i u Crnoj Gori, obilježen dan ljudskih prava i sloboda.

Crna Gora je uvijek bila prepoznata kao zajednica u kojoj su svi njeni građani na skladan i demokratičan način razvijali svoje posebnosti i to bi morala i ostati i u budućnosti ne dozvoljavajući da  pojedinačni ispadi budu kvalifikovani kao stav velike većine njenih stanovnika. Da se pripadnici hrvatske nacionalne manjine ne bi osjećali ugroženim u državi u kojoj žive i kojoj su posvećeni, nadležni organi moraju pronaći i kazniti izvršioce.

Danas kada se obilježava dan zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori suoceni smo sa jednim od najtežih oblika kršenja osnovnih načela, ljudskih prava i sloboda, načela neotuđivosti privatne svojine i nezadiranja u privatno vlasništvo. Paradoksi u Crnoj Gori nijesu rijetkost, niti slučaj, već postaju pravilo i paradigma ponašanja, čak i najviših pravnih instanci, čija je osnovna uloga da čuvaju pravni poredak i da spriječavaju njegovo urušavanje, a ne da kao Vrhovni sud derogiraju najviši pravni akt jedne države, njen Ustav.

Stavljajući u centar svog političkog djelovanja slobodnog pojedinca, mi liberali obavezali smo se na borbu za osnovna ljudska prava svih građana i građanki i društvo u kojem će svi biti slobodni i jednaki u svojim slobodama pred ljudima a obavezni pred zakonom.
Današnji dan podsjeća nas na takvu značajnu prekretnicu i u ljudskom društvu, kada je Deklaracijom UN proklamovano da su: "Svi ljudi rođeni slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima" te da svi imaju pravo na život, ličnu slobodu i zaštitu ličnosti. Crna Gora ovaj važan datum još jednom će obilježiti bez velikog razloga za slavlje i pohvale.

Šta je sve “oslobodiocima“ dozvoljeno?

Kralj Aleksandar I Krađorđević besplatno je pripojio 1918 .godine Crnu Goru Srbiji a njegov rođak, Knez Pavle po istoj cijeni 1937. svom muzeju u Beogradu dodao neprocenljivo arheološko blago nekropole starog grada Budve.

Kolekcionarski apetit Kneza Pavla ,ljubav prema zlatnom nakitu i ostalim dragocijenostima iz „ Grad mrtvgih“ u Budvi , nauci je poznat kao „ arheološka pljačka stoljeća.“

Kada je bogatsvo napustilo Budvu i glavni plijen odnešen pojavili su se stručnjaci:“ ali se još mogo ispuniti jedan mali muzej ... i ako popisi ni približno nijesu obuhvatali onaj dio predmeta koji se odnosi na zlatni naklit“ kaže M. Ambrozić .