Dalje prste od džepova građana

Najavljeno povećanje stope poreza na dodatnu vrijednost sa 19% na 21% neprihvatljive su i odraz nedostatka dugoročne vizije održivog razvoja društva i države. Ministarstvo finansija uvijek ima jednostavno rešenje za sve probleme- platiće građani kroz povećanje nameta, taksi i poreza.

Poreski dugovi od skoro 700 miliona eura koji godinama nijesu naplaćeni, neuporedivo su veća suma od onoga što će državnoj kasi donijeti zavlačenje ruke još dublje u džepove građana, oko 42 miliona. Stoga, dalje prste od džepova građana.

Ovakve mjere naročito zabrinjavaju kada je nezapošljenost mladih u državi čak 40% a broj preduzeća i preduzetnika u blokadi je čak 15.952 i ubrzano raste iz dana u dan. Da li neko misli da će dodatni nameti biti podsticaj mladima da započinju svoj posao i stvaraju nova dobra za sebe i porodicu? S druge strane mladi nemaju nikakve, ili vrlo ograničene podsticaje i stimulanse da svoja znanja i vještine pokažu u državi i započnu svoj posao, što ih i gura ili na liste Zavoda za zapošljavanje ili preko granica. Ukoliko je namjera ovih mjera da destimulišu mlade da započinju bilo kakav biznis i da ih dodatno ohrabre da napuštaju državu, onda su mjere vrlo uspješne.

Crna Gora se ovim potezom upisuje u niz nekonkurentnih zemalja za posao i biznis, te ima veće poreske stope od  većine država regiona pa čak veći porez na dodatnu vrijednost i od Njemačke, Luksemburga ili Austrije.

Umjesto ovakvih nameta, potrebna su dugoročna rješenja koja će utemljiti slobodno tržište i slobodnu ekonomiju te dodatno osloboditi pritiska ekonomiju i dopustiti joj da zaživi prije svega. Uz ogromne parafiskalne namete koji i zatvaraju desetine hiljada preduzeća i preduzetnika,  postavlja se pitanje što će se desiti sa ukupnom privredom Crne Gore, preduzetničkim ambijentom, a naročito sa neformalnom ekonomijom i sivim tržištem koje može samo da raste i dokaže kontraproduktivnost ovih mjera.

Borančić Ammar,

Predsjednik Mladih Liberala Crne Gore